Ovaj blog je posvećen zvuku i njegovim raznim oblicima. Tokom godina sam nalazio puno interesantnih stvari vezanih za zvuk, pa sam došao na ideju da sve te interesantne priče, eksperimente, instrumente, uređaje, knjige, filmove, audio zapise i događaje grupišem na jedno mesto, pre svega kao ličnu evidenciju, da ne moram više da se mučim da nađem sve te stvari, a nadam se da će i vama pomoći u boljem razumevanju zvuka. Pored zvuka kao mehaničke oscilacije, pisaću i o njegovoj upotrebi u muzici, filmu, svakodnevnom životu, itd. Trudiću se da ne kršim tuđa autorska prava, al baš ako bude negde neki propust... Ukoliko se vlasnik autorskih prava javi, skloniću sporan sadržaj. Sve predloge, pdf knjige, linkove i slično, što smatrate da bi pomoglo da se napravi jedna riznica znanja o zvuku, šaljite na danilocrni[et]yahoo[dot]com

петак, 9. мај 2014.

Da li je ipak CD bolji od ploče?

Među audiofilima već dugi niz godina vlada prepirka koji je nosač zvuka bolji, u pogledu samog kvaliteta snimka, ali i dugovečnosti. Analogni zapis trenutno gubi bitku sa digitalnim, pre svega zbog cene, ali i manje ponude muzičkih izdanja. Jedno je sigurno - svaki nosač zvuka zvuči drugačije, iako se radi o istom audio zapisu. Dinamički i frekvencijski opseg, kompresija i sama priroda reprodukcije utiču na to da svaki pojedinac ima drugačiji doživljaj prilikom slušanja različitih nosača zvuka i da na osnovu toga bira svog favorita. Dylan Matthews za časopis Vox upoređuje CD i ploču, iskazuje na njihove prednosti i mane i daje odgovor na pitanje koji je od ova dva formata bolji, sa kojim se mnogi audiofili neće složiti. Ipak, treba pažljivo razmotriti sve argumente i doneti subjektivan zaključak i svoje opredeljenje i, naravno, ne omalažavati druge konkurentne formate.





Нема коментара:

Постави коментар